Građani Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona koji često putuju u Evropsku uniju uskoro će se morati naviknuti na nova pravila na granicama, jer EU uvodi sistemske promjene koje mijenjaju način ulaska, evidentiranja i provjere putnika. Riječ je o dvije odvojene novine — EES i ETIAS — koje imaju različitu svrhu, ali će zajedno uticati na svakodnevna putovanja prema državama članicama Unije.
Za ljude iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih država zapadnog Balkana to nije sporedna administrativna izmjena, nego promjena koja ulazi u samu rutinu putovanja. Mnogi već godinama odlaze u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i druge članice EU zbog posla, porodice, odmora ili kupovine, pa svaka nova procedura može imati vrlo praktične posljedice na planiranje puta.
Upravo zato je važno razumjeti da se ne radi o jednoj, nego o dvije različite mjere. EES se odnosi na elektronsko evidentiranje ulazaka i izlazaka, dok je ETIAS putna autorizacija koju će morati imati određeni putnici prije nego što krenu prema šengenskom prostoru. Ko ne prati razliku između ta dva sistema, mogao bi se pred granicom suočiti sa nepotrebnom zabunom.
Promjene su dio šire digitalizacije vanjskih granica Evropske unije. To znači da klasično pečatiranje pasoša sve više ustupa mjesto elektronskim evidencijama i obradi podataka, a za putnike izvan EU to podrazumijeva više provjere, više tačnosti i više pažnje prije polaska.
EES donosi elektronsko praćenje ulazaka i izlazaka
Entry/Exit System, poznat kao EES, uvodi elektronsku evidenciju kretanja državljana zemalja koje nisu članice Evropske unije kada dolaze na kratkotrajni boravak. Prema informacijama iz izvora, njegovo postepeno uvođenje počelo je 12. oktobra 2025. godine, dok je puna funkcionalnost na vanjskim granicama država članica bila predviđena za 10. april 2026. godine.
Za putnike to znači da kontrola više neće biti zasnovana samo na vizuelnom pregledanju pasoša i unosu osnovnih podataka. U okviru sistema predviđeno je i prikupljanje biometrijskih podataka, među kojima su fotografija lica i otisci prstiju, zajedno s informacijama iz putne isprave. Takav model trebao bi omogućiti preciznije praćenje ulazaka i izlazaka, ali i ubrzati obradu podataka kada se sistem potpuno ustali.
U praksi, međutim, svaka promjena na granici traži period prilagođavanja. Na frekventnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, praznika i vikenda kada je saobraćaj pojačan, novi postupci mogu produžiti vrijeme potrebno za prolazak. To je važno za sve koji putuju automobilom, autobusom ili avionom i imaju unaprijed rezervisane smještaje, sastanke ili druge obaveze.
Važno je i to da putnici ne pomiješaju namjenu EES-a s drugim pravilima koja se najavljuju za ulazak u EU. Ova razlika nije samo tehnička, nego praktična: jedna procedura se odnosi na registraciju prelaska granice, a druga na prethodno odobrenje putovanja. Zbog toga je provjera tačnih informacija prije puta postala gotovo jednako važna kao i sam pasoš.
Za putnike iz Bosne i Hercegovine, koji vrlo često koriste upravo evropske rute, ovo može značiti više planiranja nego ranije. Nije riječ o zabrani putovanja, nego o novom sistemu ulaska koji traži da se dokumenti, vrijeme i redoslijed koraka provjere ranije nego što je to bio slučaj u starijem režimu kontrole.
ETIAS uvodi prethodnu autorizaciju za putnike bez vize
Druga važna novina je ETIAS, odnosno European Travel Information and Authorisation System. On je namijenjen građanima zemalja kojima za kratki boravak u EU nije potrebna viza, a među njima su i državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore koji putuju s odgovarajućim biometrijskim pasošima.
Za razliku od EES-a, koji se aktivira na samoj granici, ETIAS se traži unaprijed, kroz elektronsku prijavu. Prema informacijama iz izvora, sistem nije trebalo da bude aktivan prije 10. oktobra 2026. godine, a njegova obavezna primjena očekivala se u posljednjem kvartalu 2026. godine. To znači da putnici moraju pratiti službene objave i ne oslanjati se na stare informacije ili neslužbene interpretacije.
Svrha ETIAS-a je sigurnosna provjera prije putovanja. Putnik podnosi zahtjev elektronskim putem i unosi lične podatke i podatke iz pasoša, a sistem zatim obrađuje prijavu. Prema dostupnim informacijama, odobrenje bi trebalo da važi do tri godine ili do isteka pasoša, zavisno od toga šta nastupi ranije. To praktično znači da ista autorizacija može pokriti više putovanja, bez ponovnog podnošenja zahtjeva prije svakog odlaska.
U toj proceduri posebnu ulogu ima tačnost podataka. Greška u imenu, prezimenu, broju pasoša ili nekom drugom ličnom podatku može odgoditi obradu ili stvoriti problem onda kada je put već isplaniran. Zbog toga se od putnika traži da informacije unose pažljivo i da ih provjere prije slanja zahtjeva.
Izvor navodi i da bi prijava mogla biti opterećena naknadom od 20 eura, uz određene izuzetke za pojedine kategorije putnika, uključujući mlađe i starije osobe. Zahtjev bi se podnosio putem službenog sistema, odnosno odgovarajuće mobilne aplikacije, što dodatno naglašava koliko će elektronski kanal biti važan u cijelom postupku.
Šta putnici iz BiH i regiona treba da znaju prije polaska
Za građane Balkana ove promjene imaju poseban značaj jer se odnose na jedan od najčešćih pravaca međunarodnog putovanja. Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska i druge članice EU godinama su među najtraženijim destinacijama, pa će razumijevanje novih procedura biti dio osnovne pripreme za put, baš kao što su to danas provjera dokumenata ili rezervacija smještaja.
Putnici bi prije odlaska trebalo prvo da provjere važenje pasoša. To je osnovni korak, ali u novom sistemu nije i jedini. Potrebno je pratiti i to da li se na njihov slučaj primjenjuje EES, ETIAS ili oba sistema, zavisno od vrste putovanja i trenutka u kojem granicu prelaze.
Prema tekstu iz izvora, zvanične informacije o ETIAS-u dostupne su na evropskom portalu travel-europe.europa.eu. To je važno zato što se uz velike promjene gotovo uvijek pojavljuju i neslužbene stranice, koje mogu naplaćivati pomoć ili nuditi prijave mimo zvaničnih kanala. U takvim situacijama putnik može platiti više nego što treba, a može i pogriješiti u unosu podataka na mjestu koje nema nikakvu vezu sa službenim sistemom.
Posebno treba računati i na moguće zadržavanje na granici. Putovanje automobilom ili autobusom često zavisi od toga koliko je prelaz opterećen, a novi sistem može dodatno usporiti prolazak u periodima najveće gužve. Zbog toga je preporučljivo planirati više vremena nego ranije, naročito tokom ljetne sezone i prazničnih dana.
Iako se promjene predstavljaju kao modernizacija koja treba da unaprijedi kontrolu i sigurnost, za putnike je najvažnije da ne dočekaju polazak nespremni. Korištenje samo službenih informacija, provjera pasoša i razumijevanje razlike između elektronske evidencije i prethodnog odobrenja putovanja biće presudni koraci u mjesecima koji dolaze.
Za one koji redovno prelaze granicu prema EU, ove promjene će vjerovatno postati dio nove rutine. Umjesto ranijeg oslanjanja na navike i starija pravila, putnici će sve češće morati da provjeravaju datum, vrstu odobrenja i status dokumenta prije nego što krenu na put, posebno ako im je odredište neko od najfrekventnijih evropskih središta.
Digitalizacija granica tako neće samo promijeniti način na koji države EU prate ulaske i izlaske, nego i navike putnika iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Oni koji na vrijeme nauče pravila i prate zvanične informacije vjerovatno će se lakše prilagoditi novom sistemu, dok će oni koji to prepuste posljednjem trenutku prvi osjetiti razliku na samoj granici.
